Na temelju Zakona o blagdanima i neradnim danima u Županiji Zapadnohercegovačkoj („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 9/04), četvrtak 15. kolovoza blagdan Velike Gospe neradni je dan u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Ovaj blagdan ujedno je i Dan grada Širokog Brijega i Dan općine Posušje.

Velika Gospa je svetkovina kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrslim sinom Isusom. 1. studenog 1950. Papa Pio XII definirao je dogmu o Uznesenju.

Hrvati su, uz Poljake, narod koji se tijekom povijesti najviše utjecao Marijinu zagovoru. Zato kod nas gotovo i nema crkve bez Marjiinog lika, slike ili kipa. Mnoge su crkve posvećene u Njezinu čast. Slavlja Velike Gospe redovito prate tradicionalna hodočašća, ispunjavanje osobnih zavjeta, ispovijed i slavlje sv. mise.

Brojna su marijanska svetišta u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ima ih više i manje poznatih, a neka od njih su: Sinj, Međugorje, Marija Bistrica, Trsat, Aljmaš, Komušina, Tolisa ...