Hrvatska zajednica Herceg Bosna 28. kolovoza 1993. godine prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu.

Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenoga 1991. godine.

Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji.

Kada su srpske snage, potpomognute tzv. JNA, izvršile nasilje i agresiju na hrvatski narod u BiH, a vlada BiH nije ga mogla zaštititi jer se nije za obranu pripremila, Hrvati su samoorganiziranjem postrojbi i u tijeku obrane utemeljivali hrvatske zajednice Posavina, Herceg Bosna, Središnja Bosna, Usora i Vrhbosna. Bili su to dramatični dani kako za BiH tako i za Hrvate koji žive u njoj.
Hrvatska zajednica Herceg Bosna nastala je iz nužne potrebe za Hrvate u BiH, u kontekstu raspada bivše države i same pozicije BiH u to vrijeme.

Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.

Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina.

U sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi Sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, dijelovi općine Teslić, Vareš i dijelovi općine Kakanj).

Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994.
Nakon svete mise u župnoj crkvi u Gorici položeno je cvijeće i zapaljene svijeće na grobu predsjednika HR HB mr. Mate Bobana.