Na današnji dan prisjećamo se 27. obljetnice pada Vukovara u ruke JNA i srpskih paravojnih snaga, stradanja mjesta Škabrnje ravnokotarskog mjesta u zadarskom zaleđu, te utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne političke, kulturne, ekonomske i teritorijalne organizacije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Dan je sjećanja na žrtvu Vukovara - tragediju golemih razmjera, koja se u studenom 1991. dogodila na krajnjem istoku Hrvatske, kad je prije 27 godina grad pao u ruke JNA i srpskih paravojnih postrojba. Bitka za Vukovar u kojoj su, prema podacima vukovarske bolnice, ubijena ili poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, od kojih 905 do sloma grada, a ranjeno je 1219 branitelja i civila, počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine.
Komemoracijom i kolonom sjećanja obilježava se i 27. obljetnica stradanja mještana Škabrnje. U jutro 18. studenog srpski agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenog 1991. godine. Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu,kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.
Mr. Mate Boban: Mi jednostavno ne tražimo nikakvu etničku podjelu Bosne i Hercegovine. Mi hoćemo Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu u postojećim granicama, a unutar hrvatski narod da ima pravo na sebe u kulturnom, gospodarskom, političkom i svakom drugom smislu da bude narod sa svim onim uresima suverenosti kojeg svaki narod ima.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u 18. ožujka 1994. godine. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, Vareš i dijelovi općine Kakanj). (vrisak.info)
Karlo Rotim u svojoj knjizi "Obrana Herceg-Bosne" (1997.) objavio je dotad prikupljene (dakle nepotpune) podatke o 6.377 poginulih hrvatskih branitelja u Bosni i Hercegovini po općinama koje su proglašene dijelom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 18. studenog 1991. godine.